Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu, u razdoblju od siječnja do lipnja, ostvareno je 4 milijuna i 184 tisuće dolazaka što predstavlja porast 7 posto te 16 milijuna i 862 tisuće noćenja što predstavlja porast od 5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Strani su turisti ostvarili 3 milijuna i 619 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 7 posto te 14 milijuna i 925 tisuća noćenja što predstavlja rast od 4,3 posto. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima od 10 posto te od 9 posto u noćenjima.
Od siječnja do lipnja sve destinacije bilježe poraste u dolascima, a samo Šibensko-kninska županija bilježi lagani pad u noćenjima od 1,3 posto.
Tako je u Istri ostvaren najveći turistički promet od 1 milijun i 128 tisuća dolazaka (rast od 6,6 posto) s ukupno ostvarenih 5 milijuna i 498 tisuća noćenja (rast od 4,2 posto). U Dalmaciji je ukupno ostvareno 1 milijun i 729 tisuća dolazaka (rast od 5,5 posto) te 7 milijuna i 335 tisuća noćenja (rast od 4,4 posto). Od toga Splitsko-dalmatinska županija ostvaruje 654 tisuće dolazaka (rast 6,7 posto) te 2 milijuna i 763 tisuće noćenja (rast od 7 posto). Slijede Dubrovačko-neretvanska županija s ostvarenih 490 tisuća dolazaka (rast od 6,3 posto) te s 1 milijun i 796 tisuća noćenja (rast od 4 posto), Zadarska županija s ostvarenih 376 tisuća dolazaka (rast od 4 posto) te s 1 milijun i 833 tisuće noćenja (rast od 3,8 posto). Šibensko-kninska županija bilježi porast dolazaka u prvih šest mjeseci za 3 posto (ostvareno 209 tisuća dolazaka), ali i pad u noćenjima od 1,3 posto (ostvareno 942 tisuće noćenja).
Na Kvarneru je, od siječnja do lipnja, ostvareno 738 tisuća dolazaka (rast od 7,5 posto) te 2 milijuna i 870 tisuća noćenja (rast od 4,6 posto). U Ličko-senjskoj županiji ostvareno je 161 tisuća dolazaka (rast od 12posto) i 407 tisuća noćenja (rast od 10 posto). U Gradu Zagrebu ostvareno je 428 tisuća dolazaka (rast od 12 posto) te 753 tisuće noćenja (rast od 11 posto).
Pet najjačih tržišta u razdoblju od siječnja do lipnja po udjelu u noćenjima su: Njemačka (udio od 22 posto), Austrija (udio od 10 posto), Slovenija (udio od 9,6 posto), Češka (udio od 5 posto), Italija (udio od 4,7 posto).
„Ova predsezona bila je prema najavama vrlo uspješna, što je rezultat analize te našeg rada i prilagodbe promotivnih aktivnosti. Također, ovo je dokaz zajedničkog rada javnog i privatnog sektora, koji se također bolje prilagodio okolnostima na tržištu. Napravili smo reviziju te nastupili na naša emitivna tržišta fokusiranije nego ikad prije. Također, dobri rezultati predsezone su rezultat programa Hrvatska 365 te činjenice da radimo i na razvoju proizvoda na svim razinama i na njegovoj promociji“, istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin.
S ministrom se složio i direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić koji je također naglasio važnost programa Hrvatska 365. „Kako smo i najavili, predsezona 2015. je bolja od prošlogodišnje, a to pokazuju i ovi rezultati turističkog prometa u prvih šest mjeseci. Ostvarene brojke su svakako rezultat dobre pripreme sezone i provedenih aktivnosti, posebice onih unutar programa Hrvatska 365. Ovo definitivno nije maksimum hrvatskog turizma izvan glavnog dijela sezone te ćemo u budućnosti težiti još boljim rezultatima jer Hrvatska, kao turistička destinacija, za to ima sve preduvjete. Ipak, želim naglasiti kako je ovo realan i stabilan rast, a tržište će s vremenom sve bolje reagirati na naš koncept produljenja sezone, posebice nakon uvođenja novih letova za sljedeću sezonu“, izjavio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.
Lipanj u skladu s najavama
U mjesecu lipnju 2015. godine, ostvareno je milijun i 924 tisuće dolazaka što predstavlja porast od 2 posto te 9 milijuna i 510 tisuća noćenja što predstavlja lagani te očekivani pad od 1,26 posto u odnosu na lipanj prošle godine.
Strani su turisti ostvarili 1 milijun i 747 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 0,5 posto te 8 milijuna i 711 tisuća noćenja što predstavlja pad od 2,14 posto u odnosu na lipanj 2014. godine. Veseli podatak o porastu domaćih turista koji su u mjesecu lipnju ubilježili rast u dolascima od 16 posto te u noćenjima od 9,5 posto.
Najveći porast u noćenjima u lipnju bilježi Grad Zagreb sa 181 tisućom noćenja (rast od 9,4 posto), a u Zagrebu je ostvareno i 104 tisuće dolazaka (rast od 10,4 posto). Tu je i Ličko-senjska županija koja bilježi porast u noćenjima od 6 posto (ostvareno 271 tisuća noćenja) te u dolascima za 8 posto (ostvareno 84 tisuće dolazaka). Splitsko-dalmatinska županija bilježi porast noćenja od 3,6 posto (ostvareno milijun i 685 tisuća noćenja) te porast dolazaka od 4 posto (ostvareno 341 tisuća dolazaka). U Dubrovačko-neretvanskoj županiji također su ostvareni porasti u noćenjima od 2 posto (ostvareno 877 tisuća noćenja) te u dolascima za 5 posto (ostvareno 209 tisuća dolazaka).
Manji padovi u mjesecu lipnju bilježe se u Istri gdje su je ostvaren pad u dolascima za 1,7 posto te u noćenjima za 4,5 posto. Na Kvarneru je ostvaren rast u dolascima za 2 posto, ali i pad u noćenjima za 2,3 posto. U Zadarskoj županiji su ostvareni padovi u dolascima za 0,5 posto te u noćenjima za 2 posto, dok su u Šibensko-kninskoj županiji ostvareni padovi u dolascima za 2 posto te u noćenjima za 2,6 posto.
