Odlična posezona: U listopadu rast dolazaka od 11 i noćenja od 7 posto

Na Jadranu i u Gradu Zagrebu u listopadu je zabilježeno 611 tisuća dolazaka (+11,3 posto) i 2 milijuna noćenja (+6,7 posto), dok je kumulativno od siječnja do listopada ostvareno 12,7 milijuna dolazaka (+4,5 posto) i 72,8 milijuna noćenja (+2 posto), pokazuju podaci sustava turističkih zajednica.

Sve su županije, osim Kvarnera koji bilježi noćenja na razini lanjskih, u listopadu ostvarile bolje rezultate turističkog prometa nego lani, s time da je najveći rast dolazaka i noćenja ostvaren u Gradu Zagrebu (92 tisuće dolazaka, +16 posto; 157,5 tisuća noćenja, +17 posto) i Ličko-senjskoj županiji (27,3 tisuće dolazaka, +15 posto; 40 tisuće noćenja, +13 posto).
Najviše dolazaka i noćenja, odnosno svako peto, bilježi Splitsko-dalmatinska županija (105 tisuća dolazaka, +11 posto; 427 tisuće noćenja, +10 posto). Na Kvarneru je u listopadu zabilježeno 104,3 tisuće dolazaka (+10 posto) i 308,2 tisuće noćenja (-1 posto), u Istarskoj županiji 99 tisuća dolazaka (+7 posto) i 410,5 tisuće noćenja (+4 posto), u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 100,4 tisuća dolazaka (+15%) i 362 tisuće noćenja (+7 posto), u Zadarskoj 49 tisuća dolazaka (+5 posto) i 176 tisuća noćenja (+6 posto) i Šibensko-kninskoj 34 tisuće dolazaka (+13 posto) i 136 tisuća noćenja (+8 posto). Ukupno je na Jadranu ostvareno 10,5 posto više dolazaka i 6 posto više noćenja.

„Veseli me snažan rast turističkog prometa u listopadu jer dokazuje kako sve aktivnosti koje provodimo s ciljem jačanja pred i posezone imaju svrhu i daju odlične rezultate. Najbolje rezultate u odnosu na prošlu godinu pokazao je Grad Zagreb i Ličko-senjska županija, što znači da turisti uz sunce, more i plaže, sve više otkrivaju i ostale čari naše zemlje, odnosno da im je sve zanimljivija i ponuda kontinenta. Ova izazovna godina daje nam odlične brojke, bolje od rekordnih lanjskih i siguran sam kako ćemo provođenjem aktivnosti predviđenih Strategijom razvoja turizma i Strateškim marketing planom, a usmjerenih na jačanje dodatne ponude produžiti  turističku sezonu te u turističkom smislu postati još konkurentnija destinacija“, komentirao je ministar turizma Darko Lorencin.

Rast prometa ostvaren je sa svih najvažnijih emitivnih tržišta, osim Njemačke, s time da je među prvih deset zemalja s najvećim udjelom u ukupnom prometu, uz tradicionalna europska tržišta u listopadu našli i turisti iz Japana (29,3 tisuća dolazaka, +19 posto i 38 tisuća noćenja, +21 posto) i Koreje (29 tisuća dolazaka, +233 posto i 36,8 tisuća noćenja, +222 posto) koja ujedno ima i najveći rast. Uz turiste iz Japana i Koreje, najveći rast zabilježili su i turisti iz Slovenije (48 tisuća dolazaka, +37 posto i 136 tisuća noćenja, +37 posto), Mađarske (9 tisuća dolazaka, +23 posto i 36 tisuća noćenja, +36 posto) i Italije (26 tisuća dolazaka, +14 posto i 60,6 tisuća noćenja, +19 posto). Najviše turista, odnosno svaki peti dolazio je iz Njemačke, no u odnosu na prošlu godinu ostvaren je pad (93,3 tisuće dolazaka, -4 posto, 513,6 tisuća noćenja, -6 posto), slijede Austrija (44,3 tisuće dolazaka, +4 posto i 168 tisuća noćenja, +7 posto), Ujedinjeno Kraljevstvo (24 tisuće dolazaka, +4 posto i 130,5 tisuća, +8 posto) i Francuska (17 tisuća dolazaka, +6 posto i 59 tisuća, +6 posto). Ukupno su strani turisti u listopadu ostvarili rast od 13 posto u dolascima i 7 posto u noćenjima.

U deset mjeseci rast dolazaka 4,5 posto i noćenja 2 posto 

U prvih deset mjeseci 2014. godine, sve su županije, osim Kvarnera, ostvarile poraste u turističkim dolascima, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveće poraste na Jadranu zabilježile su Zadarska županija s 1,4 milijuna dolazaka (+7 posto) i 10 milijuna noćenja (+5 posto), Splitsko-dalmatinska županija s 2,3 milijuna dolazaka (+9 posto) i 13,4 milijuna noćenja (+6 posto), Dubrovačko-neretvanska s 1,4 milijuna dolazaka (+9 posto) i 6,4 milijuna noćenja (+4 posto) te na kontinentu Grad Zagreb sa 795 tisuće dolazaka (+12 posto) i 1,3 milijuna noćenja (+12 posto). Poraste bilježe i Istarska županija s 3,2 milijuna dolazaka (+2 posto) i 22 milijuna noćenja (+1 posto) te Ličko-senjska županija s 513 tisuća dolazaka (+6 posto) i 2 milijuna noćenja (+5 posto). Šibensko-kninska županija bilježi 828 tisuća dolazaka (+1,5 posto) i 5,3 milijuna noćenja (-0,8 posto), dok Kvarner bilježi pad u dolascima za 1 posto (2,2 milijuna dolazaka) te pad u noćenjima za 2,8 posto (12,1 milijun noćenja). Ukupno je na Jadranu u deset mjeseci ostvareno 4 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja nego lani.

Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a naglasio je kako je porast broja dolazaka i noćenja u mjesecu listopadu, odnosno u prvih deset mjeseci ove godine, rezultat kvalitetnog rada i sinergije svih dionika u turizmu, ali i potvrda najava s početka sezone. „Listopadske brojke pokazale su kako je pokrenuti projekt Hrvatska 365 doista bio ono što nedostaje Hrvatskoj kako bi tržištu ponudilo više od sunca i mora i kojime bi se produljila sezona te privukli gosti i van sezonskih mjeseci. Bitno je naglasiti kako je već prve godine projekt donio rezultate, kako u broju dolazaka i noćenja, tako i u jačanju suradnje sa svim dionicima u turističkom sektoru.  Drago nam je da su ga prepoznali i naši gosti, kao i njegov značaj u stvaranju prepoznatljive slike Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije. Vjerujemo kako će projekt donijeti i odlične rezultate u narednim mjesecima, s posebnim naglaskom na jačanje i imidza Hrvatske i njezinog repozicioniranja od destinacije sunca i mora na cjelogodišnju turističku destinaciju koja nudi raznovrsnu i bogatu ponudu s dodanom vrijednošću“, rekao je Ivičić.

Strani su turisti u deset mjeseci ostvarili rast od 5 posto u dolascima (11,5 milijuna) i 2,3 posto u noćenjima (66,5 milijuna). Najveći promet ostvarili su turisti iz Njemačke - 2 milijuna dolazaka (+2 posto) i 15,6 milijuna noćenja (+2 posto), Slovenije – 1,16 milijuna dolazaka (+2 posto) i 7,7 milijuna noćenja (+2,4 posto) i Austrije – 1 milijun dolazaka (+4,5 posto) i 5,9 milijuna noćenja (+3,3 posto). Rast turističkog prometa zabilježili su i turisti sa ostalih najvažnijih emitivnih tržišta, iz Italije (+3 posto dolasci i +1 posto noćenja), Slovačke (+3 posto u dolascima i +2,6 posto u noćenjima), Ujedinjenog Kraljevstva (+10 posto u dolascima i +9 posto u noćenjima) i Mađarske (+10 posto u dolascima i u noćenjima). Turistički promet domaćih turista također je bio bolji nego lani te je zabilježeno 1,16 milijuna dolazaka (+0,5 posto) i 6,21 milijun noćenja, što je oko 1 posto više nego u istom periodu 2013. godine.