UNESCO je u srijedu proglasio višedržavni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom, čime je ta "Europska Amazona" postala najveće zaštićeno riječno područje u Europi, priopćio je WWF.
UNESCO je na sastanku u Abuji u Nigeriji područje Mure, Drave i Dunava proglasio prvim na svijetu petodržavnim rezervatom biosfere. Proteže se na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka.
Najveće zaštićeno riječno područje u Europi
Proglašenjem je taj rezervat biosfere službeno postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi te je međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja.
Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta, rezervat biosfere također je znan i kao 'Europska Amazona'", ističe Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) koja je od početka dio inicijative za to proglašenje.
Područje rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te riba kao što je kečiga.
Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, već i gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja.
Dok se svijet suočava s klimatskom krizom i degradacijom prirode, današnje proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav WWF naziva "povijesnim korakom prema novom dobu za prirodu i ljude".
Budućnost bez izgradnje hidroelektrana, regulacije rijeka ili vađenja sedimenta
"Proglašenje je važan pokazatelj međunarodne suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije te snažan primjer ujedinjenja zemalja sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode. To je samo još jedna potvrda mandata svih pet zemalja da zajednički krenu s obnovom i zaštitom krajolika Mure, Drave i Dunava", istaknula je direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Kalauz kaže da je to proglašenje i važan doprinos implementaciji Strategije EU-a za bioraznolikost, kojom se do 2030. želi obnoviti 25.000 kilometara rijeka i zaštititi 30 posto kopna EU.
"U vrijeme klimatske krize i velikog izumiranja vrsta, zaštita prirode postaje pitanje preživljavanja. Proglašenje ovog rezervata biosfere važan je korak prema zelenoj i održivoj budućnosti u kojoj nema više prostora za štetne projekte poput izgradnje hidroelektrana, nepotrebne regulacije rijeka ili vađenja sedimenta. Europsku Amazonu stoga vidimo kao dobar primjer suživota ljudi i prirode“, poručila je Kalauz.
"Iako smo proglašenjem 5-državnog rezervata biosfere postigli jako velik korak za očuvanje tih triju rijeka za sve buduće naraštaje, još nas čeka puno posla. Kako ne bismo imali još jedan ‘papirnati park’, potrebna je veća predanost donositelja odluka, ali i gospodarstvenika sa ciljem poticanja održivog razvoja Europske Amazone", istaknula je voditeljica Mura-Drava-Dunav inicijative u WWF Adriji Ivana Korn Varga.
Poručila je kako u WWF-u očekuju nastavak dobre suradnje, istinski živi rezervat biosfere u kojem se priroda obnavlja, potiče inovacija i u kojem su lokalne zajednice pokretači promjena.
Inicijativu pokrenuli okolišni aktivisti prije više od 20 godina
Inicijativu za zaštitu riječnog krajolika Mure, Drave i Dunava na području Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije pokrenuli su prije više od 20 godina okolišni aktivisti i organizacije civilnog društva.
Rad na uspostavljanju rezervata biosfere službeno je započeo 2011. kada su ministri zaštite okoliša pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere.
Zajednička nominacija, službeno poslana u travnju 2020., povezala je četiri dijela slagalice - rezervate biosfere u Austriji, Sloveniji i Srbiji, te prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava u Hrvatskoj i Mađarskoj u jedinstveno zaštićeno područje.
Vrijednost zaštite tog područja prepoznala je i Europska unija, koja je kroz svoje programe podrške sufinancirala projekte u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura, koji pridonose zaštiti prirode i razvoju tog područja.
(Hina)