Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, danas je u Zagrebu predstavila Nacrt prijedloga zakona o turizmu, prvog krovnog zakona hrvatskog turizma, koji je dio sveobuhvatne reforme upravljanja razvojem turizma. Reforma obuhvaća mapiranje sustava i uspostavu sustava prikupljanja i praćenja podataka, strateški okvir koji je uspostavljen donošenjem Strategije razvoja održivog turizma do 2030. te Zakon o turizmu, koji će na snagu stupiti početkom sljedeće godine.
„Cilj je Zakona stvoriti okvir za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka, i prilagoditi taj razvoj resursima koji su na raspolaganju u pojedinim destinacijama, bez narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva“, naglasila je ministrica Brnjac na predstavljanju.
„Zakonom po prvi puta omogućavamo upravljanje razvojem turizma na temelju objektivnih i mjerljivih podataka. Znači, mislimo na sagledavanje cjelokupne slike određene destinacije, i koordinirano upravljanje razvojem na temelju mjerljivih podataka. Svoju uspješnost, napredak prema održivosti, svi će moći pratiti temeljem jasnih pokazatelja“, rekla je Brnjac.
Među alatima za praćenje održivosti ključni su Indeks turističke razvijenosti (ITR), zatim sustav pokazatelja održivosti koji osigurava praćenje i analizu podataka poput primjerice, kvalitete mora, potrošnje pitke vode i električne energije, opterećenosti prostora turizmom i slično te satelitski račun održivog turizma, koji će po prvi puta uz ekonomske učinke turizma „izračunati“ i ekološke i društvene koristi i troškove turizma.
„Ovi alati će svim destinacijama u Hrvatskoj omogućiti da prepoznaju u kakvom su stanju njihovi resursi i da u skladu s time planiraju razvoj kroz „plan upravljanja destinacijom“, koji će morati donijeti sve turističke zajednice, u svim dijelovima Hrvatske. Najrazvijenije destinacije, odnosno one koje su prema Indeksu turističke razvijenosti u I. i II. kategoriji, imat će kao temelj za donošenje plana upravljanja, obvezu izračunavanja prihvatnog kapaciteta, što znači da će se izračunati vršno opterećenje koje neko područje može podnijeti. Na taj način, znat će se kako je potrebno prilagoditi komunalnu infrastrukturu, ili pak kako turističku infrastrukturu i sadržaje prilagoditi postojećim uvjetima na terenu“, objasnila je Brnjac.
Na temelju Plana upravljanja destinacijom, jedinice regionalne i lokalne samouprave moći će donijeti odluke koje se odnose na broj i vrstu ugostiteljskih i smještajnih objekata, kao i odluku o uvođenju ekološkog doprinosa.
„Posebno je važno napomenuti da će se na temelju Plana upravljanja destinacijom moći donijeti odluka o projektima javne turističke infrastrukture od posebnog značaja za destinaciju koji će se financirati bespovratnim sredstvima iz Fonda za turizam. Uz to, Zakon predstavlja pravni okvir za sektorski program ulaganja, kojim ćemo osigurati da se u turizmu potiču upravo one investicije koje će doprinijeti razvoju održivog turizma. Župani, gradonačelnici i načelnici dobit će niz alata za upravljanje destinacijom, ali i puno veću odgovornost. I do sada je lokalna i regionalna samouprava imala na raspolaganju niz alata za upravljanje razvoja turizma, koje su više ili manje koristili, ali najvažnija novost koju donosi ovaj Zakon jest upravo odmicanje od subjektivnog donošenja odluka - jer se propisuje jasan i transparentan sustav upravljanja na temelju analize objektivnih i mjerljivih podataka“ istaknula je Brnjac objasnivši kako je razlog zbog kojega se ide u smjeru davanja novih uloga i odgovornosti lokalnoj i regionalnoj samoupravi upravo neravnomjerna turistička razvijenost Hrvatske.
„Država ne može propisati jednake uvjete za razvoj turizma u npr. Rovinju i Dubrovniku, koji imaju Indeks turističke razvijenosti I i Našicama ili Vrgorcu, koji imaju Indeks turističke razvijenosti III, već će osigurati svima koji žele razvijati turizam da to čine u smjeru održivosti, na temelju vlastitih potencijala i potreba. Ne postoji jedinstven model koji bi jednako dobro funkcionirao za sve, zato želimo postići da se u destinacijama u suglasju s lokalnom zajednicom razvija održivi turizam koji će doprinijeti i očuvanju resursa i kvaliteti života lokalnog stanovništva, ali i konkurentnosti turističkog proizvoda“, zaključila je Brnjac.
Nacrt prijedloga zakona o turizmu bit će objavljen na e-Savjetovanju do 26. kolovoza 2023. godine, a može se pronaći na sljedećoj poveznici.
Uz Nacrt prijedloga zakona o turizmu danas su predstavljeni i Nacrt prijedloga uredbe o određivanju početnog iznosa jedinične cijene zakupnine za turističko zemljište u kampu, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu te Nacrt prijedloga uredbe o načinu određivanja jediničnog iznosa zakupnine za turističko zemljište na kojemu je izgrađen hotel i turističko naselje, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu, koje su u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.