Institut za turizam u petak je obilježio 60. obljetnicu stručnim skupom "Kontrasti hrvatskog turizma", s kojeg je poručeno da je za budući održivi razvoj hrvatskog turizma iznimno važno ujednačiti trenutno polariziranu turističku razvijenost primorske i kontinentalne Hrvatske, jer bez toga nema prostora za rast.
Suorganizator skupa je Hrvatska gospodarska komora (HGK), čija je preteča Narodna komora Hrvatske 1959. i osnovala taj institut. On je 1986. postao znanstveni institut te provodi brojne projekte, istraživanja, analize i dr. kao važne podloge za državne, regionalne, gradske, ali i međunarodne turističke strategije.
"Sretni smo što našu 60. obljetnicu obilježavamo baš danas, 27. rujna na Svjetski dan turizma, koji bi se u Hrvatskoj trebao i više obilježavati, s obzirom na važnost turizma za ekonomiju i BDP. U zadnjih 20 godina intenzivno radimo i na popularizaciji znanosti i održivog turizma, koji je uz očuvanje okoliša sve više u fokusu turizma u cijelom svijetu i bit će još i više. S tim se ciljem sve više povezujemo i s relevantnim međunarodnim institucijama, poput primjerice Svjetske turističke organizacije-UNWTO, a za sve su zaslužni naših 30-ak djelatnika i svi oni prije njih", naglasio je na skupu ravnatelj Instituta Damir Krešić.
Osim sadašnjih i umirovljenih djelatnika, kojima su uručena i priznanja, skup je okupio i brojne predstavnike privatnog i javnog turističkog sektora, gradonačelnike Dubrovnika, Poreča i Bola, kao i znanosti, ispred koje je državni tajnik za znanost u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić naglasio da je taj Institut jedan od najboljih među 25 instituta u zemlji te da je ove godine zbog dobrih rezultata dobio i 40 posto više sredstava nego lani.
Važnost instituta za razvoj i strategije turizma istaknuo je i državni tajnik za turizam iz Ministarstva turizma Frano Matušić, kazavši da "po svim fizičkim i financijskim brojkama već možemo reći da će ova godina biti još jedna rekordna", kao i da ne treba zanemariti da je po Eurostatovim statističkim turističkim regijama u Europi primorska Hrvatska na drugom mjestu, iza Islanda. Najavio je i da se već priprema izrada nove nacionalne turističke strategije, koja će, se, kako je dodao, odrediti za razdoblje od 2021. do 2027., što je i u skladu s novim financijskim razdobljem u EU, te očekuje da će se tada i iz EU fondova moći financirati turistički projekti.
Izaslanica zagrebačkog gradonačelnika i direktorica zagrebačke Turističke zajednice Martina Bienenfeld izdvojila je velik doprinos tog Instituta u istraživanjima o potrošnji turista u Zagrebu i druga za razvojne turističke politike grada, dok je ispred suorganizatora skupa HGK njegov potpredsjednik Ivan Barbarić naziv obljetničkog skupa označio jako važnom temom za budući razvoj turizma, koja uključuje i jači razvoj kontinente i posebice suradnju na svim razinama u zemlji.
Izaslanik hrvatske Predsjednice i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić poručio je pak da su za zadržavanje pozitivnih trendova u turizmu i njegove stabilne pozicije u svijetu te za kvalitetne strateške odluke potrebna istraživanja i analize te da se zbog toga i za potrebe buduće strategije prvi puta provodi cjelogodišnje istraživanje TOMAS o potrošnji turista u cijeloj Hrvatskoj za ovu godinu, koje će biti završeno u svibnju 2020.
Očuvanje okoliša, održiv razvoj i bolje raspoređivanje, a ne ograničavanje
"Očekuje nas i izrada novog strateško marketing plana hrvatskog turizma koji će dati smjernice kako još bolje brendirati Hrvatsku da uđe među top 10 turističkih destinacija u svijetu, a u svemu će najvažnije biti očuvanje okoliša i održiv razvoj", najavio je Staničić.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković na skupu je iznio, kako je kazao, samo neke od uspješnih mjera kojima se taj grad bori s prekomjernim turizmom, ali i, što je označio i najvažnijim, za kvalitetu života građana u tom hrvatskom turističkom biseru, među kojima su primjerice suradnja s kruzerskim kompanijama i autobuserima za bolji raspored dolazaka kruzera i turističkih autobusa, koje su u zadnje dvije godine već dali rezultate. Tu je i kalendar predviđanja kada je najbolje dolaziti u grad i duge mjere.
"Nije ključ u ograničavanju dolazaka turista bilo kojim načinom, nego u boljoj raspoređenosti po mjesecima, a naše mjere hvale i priznaju i u Veneciji, Amsterdamu, Barceloni i drugdje gdje se bore s 'overtourismom', i nastojimo u svemu razmišljati i planirati dugoročno", kazao je Franković.
Slično je kazao i direktor županijske Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella, poručivši da je sada pravo vrijeme i prilika da se s turizmom počne destinacijski upravljati, dok je predsjednik uprave rovinjske hotelske grupacije Maistra Tomislav Popović kazao kako je važno da destinacijska ponuda i infrastruktura prati razvoj hotelijerstva, što primjerice, kako je ocijenio, još nije slučaj u Rovinju koji ima sve luksuznije hotele.
"Hrvatska se prema turizmu odnosi kao prema sezonskoj žetvi, poberi što imaš u ljetu i poslije ništa. To se mora promijeniti, kao i teškoće koje svi imamo u špici u ljetu, jer je to neodrživo", zaključio je Popović.
(Hina)
