Prije šest godina na otoku Ugljanu započeo je razvoj infrastrukture za aktivni odmor kroz projekt „Avantura otok“, što je posljednjih godina nadopunjeno i dodatnim pješačkim stazama, penjačkom liticom Željina, mobilnom aplikacijom te pratećim sportsko – rekreativnim manifestacijama. Ova dva turistička proizvoda, direktno povezana s navedenim projektom, predstavljaju nadogradnju te dodanu vrijednost turističkoj ponudi otoka Ugljana i zadarske regije.
Projektom interpretacije kulturno-povijesnih cjelina putem tematskih kulturno-povijesnih staza sa stručnim višejezičnim interpretacijskim tablama nastavit će se nadograđivati turistička ponuda i sadržaji za posjetitelje, turiste i lokalno stanovništvo.
Otok Ugljan ima toliko toga za pokazati i povezati ovakvom interpretacijom. Na malom prostoru Sutomišćice i Lukorana postoji ljetnikovac „Lantana“ iz 17. st. – primjer vrhunske barokne venecijanske arhitekture u kojem se odvijala primopredaja mletačkih providura za Dalmaciju, niz drugih zanimljivih ljetnikovaca, prirodnih fenomena poput litica, pećina i staza te mnogih antičkih ostataka.
Budućnost turizma ovisi o očuvanju prirodnih i kulturno – povijesnih krajobraza, a u traženju autentičnog razvojnog cilja u turizmu ne treba previše lutati. Upravo zbog autentičnih sačuvanih cjelina i njihove dobre interpretacije turisti posjećuju razvijene turističke destinacije u svijetu i u njima se duže zadržavaju.
Prigodom predstavljanja kulturno –povijesne staze lokalnom stanovništvu i posjetiteljima iz grada Zadra i okolice 11. lipnja organizirana je kulturno – sportska manifestacija pod nazivom „Gremo na Šćah“. Brdo Šćah na 286 m nadmorske visine najviši je vrh otoka Ugljana. S njega se pruža jedan od najljepših pogleda na čitavom zadarskom arhipelagu, s jedne strane prema Zadru i Velebitu, a s druge prema Kornatima i ostalim otocima zadarskoga arhipelaga.
Zahvaljujući dominantnom položaju i izvanrednom pregledu okolice, Šćah je kroz povijest imao strateški značaj, a bio je i važan prostorni orijentir. Na vršnom dijelu nalaze se ostaci bedema liburnske gradine iz željeznog doba, a na samom vrhu ruševine osmatračnice iz rimskoga doba. Vrh je označen križem te natpisom vrha s planinarskim pečatom.