U Hrvatskom saboru usvojen je paket turističkih zakona - Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o članarinama u turističkim zajednicama i Zakon o turističkoj pristojbi. Riječ je o zakonima koji imaju za cilj povećanje ukupne učinkovitosti sustava turističkih zajednica, osobito na regionalnoj i lokalnoj (destinacijskoj) razini, osiguranje svih preduvjeta za sustavnu provedbu poslova destinacijskog upravljanja, osiguranje dostatnog izvora financiranja, unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda te razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove.
„Usvajanjem ovih zakona otvara se novo poglavlje za hrvatski turizam. Ova Vlada od početka mandata donijela je niz zakonodavnih promjena te time stvorila uvjete za daljnji nastavak razvoja turizma te prilagodbu globalnim trendovima, odnosno modernom dobu turizma. Otvorili smo mogućnost za još kvalitetniju povezanost i povećanje efikasnosti cjelokupnog turističkog sustava, a istovremeno će lokalne zajednice, područja i regije moći kvalitetnije upravljati razvojem svojih proizvoda te na taj način iskoristiti svoje potencijale i istaknuti svoje posebnosti“, izjavio je ministar turizma Gari Cappelli povodom usvajanja zakona u Hrvatskom saboru nadodavši kako se posebna pozornost posvetila poticanju razvoja turizma na kontinentu.
Ministar Cappelli je također naglasio da su u izradi zakonskih prijedloga sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, kao i predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave. Također, kako je rekao, pozitivne kritike su uputili i brojni inozemni stručnjaci. „Predsjednik Svjetske turističke organizacije Zurab Pololikashvili najavio je kako će naše rješenje pokazivati kao primjer drugima. Kada je o Europi riječ, možemo biti ponosni što je naša inicijativa za posebnu financijsku liniju unutar europskog proračuna na dobrom putu, a sjetimo se da trenutno ne postoje EU sredstva za direktno financiranje projekata u turizmu. Zato su važni i ovi europski izbori, da imamo predstavnike koji će se u Parlamentu zalagati za ovakve inicijative“, zaključio je Cappelli.
Sustav turističkih zajednica ovim paketom zakona uspostavlja se po modelu destinacijskog menadžmenta po uzoru na suvremene sustave u svijetu. Zatim, preustrojava se kroz udruživanje i racionalizaciju unutar sustava uz primjenu načela financijske samodostatnosti na način da se potiče udruživanje turističkih zajednica, kao i osnivanje za područje više jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kroz dodjeljivanje financijskih sredstava.
U navedenim zakonima posebna pozornost posvetila se turistički nedovoljno razvijenim područjima i novim Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama i Zakonom o turističkoj pristojbi uvedeni su financijski instrumenti (Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent i Fond za udružene turističke zajednica) koji omogućavaju transparentnije financiranje kako regionalnih tako i lokalnih turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima te se potiče udruživanje turističkih zajednica.
Rješenjima iz navedenih zakona između ostalog smanjeni su troškovi poslovanja gospodarstvenika i to zbog smanjenja administrativnog opterećenja i jednostavnijeg postupka obračuna te plaćanja članarine i turističke pristojbe. Osim toga, smanjen je veliki broj dosadašnjih obveznika plaćanja članarine kao što su primjerice IT sektor, računovodstvene djelatnosti, frizerski saloni itd. Naime, brisanjem dijela obveznika plaćanja članarine i smanjenjem obuhvata obveznika plaćanja članarine ukupno će se rasteretiti gospodarstvo za 6 posto, a ukupno gotovo 15.000 poreznih obveznika neće više morati plaćati turističku članarinu te će za gotovo 2.000 poreznih obveznika iznos turističke članarine biti smanjen.
Visina turističke pristojbe donosi se na regionalnoj, odnosno županijskoj razini koje poprimaju oblik regionalnih menadžment organizacija zaduženih za planiranje i razvoj, upravljanje sustavom turizma, informacije i istraživanja te marketing dok se Hrvatska turistička zajednica preobražava u nacionalnu agenciju za promociju te se time stavlja fokus na još efikasniju promociju, jačanje prepoznatljivosti i u konačnici jačanje nacionalnog turističkog brenda Hrvatske.
Pozitivni efekti koji se očekuju budućom primjenom zakona su efikasnije sudjelovanje turističkih zajednica u upravljanju destinacijom, udruživanje i racionalizacija unutar sustava, povećanje učinkovitosti sustava posebice u razvoju i unapređenju postojećih turističkih proizvoda, potpunija zastupljenost specifičnih lokanih/regionalnih interesa, jačanje lokalne/regionalne inicijative, bolje povezivanje lokalnih dionika u stvaranju konkurentnih proizvoda, bolja koordiniranost i veća odgovornost unutar sustava, svrsishodnije trošenje sredstava, veća transparentnost rada turističkih zajednica te bolja promocija destinacijskog turističkog proizvoda.
Zakon o turističkoj pristojbi stupa na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama kako bi županijske skupštine, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba mogle donijeti odluku o visini turističke pristojbe do 15. rujna 2019. godine za 2020. godinu. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te Zakon o članarinama u turističkim zajednicama stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine.