Vizna politika Hrvatske nakon ulaska u EU: Skraćen rok i smanjena cijena izdavanja viza za ruske državljane

Kategorija: Priopćenja
Objavljeno:
Vizna politika Hrvatske nakon ulaska u EU
Uvažavajući važnost i potencijal ruskog tržišta za Hrvatsku, danas su predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva turizma s predstavnicima turističkih agencija i udruga u turizmu održali sastanak s temom: „Hrvatska vizna politika u svjetlu pristupanja EU“, s posebnim naglaskom na tržište Ruske Federacije.
S obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, Hrvatska će već od 1. travnja imati u potpunosti usklađenu viznu politiku s politikom Europske unije, što znači da će se za državljane Rusije te ostalih država koje nisu članice „europske obitelji“, od toga dana primjenjivati klasični vizni režim. Ipak, s obzirom na važnost ruskog tržišta s kojeg se posljednjih nekoliko godina bilježi snažan rast turističkog prometa, Hrvatska će nastojati maksimalno pojednostaviti i skratiti postupak izdavanja viza. Za ulazak u Hrvatsku ruskim će se državljanima vize izdavati u vrlo kratkome roku (u pravilu do pet dana od primitka zahtjeva) te postoji mogućnost izdavanja višekratnih viza. Pristojba za vizu ostaje 35 EUR. Također podsjećamo da odlukom Vlade RH, u razdoblju do 1. siječnja 2013. godine do datuma ulaska Hrvatske u Europsku uniju, svim strancima nositeljima valjanih schengenskih isprava, za ulazak u Hrvatsku i kratkotrajni boravak nije potrebna dodatna (hrvatska) viza. „Tržišta izvan Europske unije, pogotovo Rusija iz koje posljednjih nekoliko godina bilježimo kontinuirani dvoznamenkasti rast turističkog prometa, vrlo su važna za hrvatski turizam. Skorim ulaskom Hrvatske u EU aktivirat će se vizni režim prema svim zemljama izvan EU i upravo u interesu turizma, Ministarstvo turizma kontinuirano i pojačano surađuje s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova oko pripreme izdavanja viza za ruske državljane“, izjavio je pomoćnik ministra turizma Želimir Kramarić. Podsjećamo, prema podacima HTZ-a, u 2012. godini turisti iz Rusije ostvarili su 1,8 milijuna noćenja, što je 11 posto ili gotovo 170 tisuća noćenja više nego 2011., a s obzirom na udio u ukupnom turističkom prometu Hrvatske, trenutno čine udio od 3 posto te se nalaze na 10. mjestu najvažnijih emitivnih tržišta Hrvatske. Ruski će državljani vizu za ulazak u Hrvatsku, uz podnošenje zahtjeva u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Moskvi, moći ishoditi i posredstvom akreditiranih turističkih agencija, ali isto tako i posredstvom vanjskih pružatelja usluga, tzv. viznih centara koji će posredovati u zaprimanju zahtjeva. Uskoro će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objaviti javni poziv za takvu vrstu vanjskih pružatelja usluga, a prednost će imati oni koji imaju više ispostava na ruskom državnom području. „Ove godine očekujemo oko 150 tisuća zahtjeva za hrvatske vize pa bi, uz turističke agencije i vanjske pružatelje usluga, vizni centri znatno pridonijeli olakšavanju postupka", naglasio je Vinko Ljubičić, načelnik Sektora za konzularne poslove pri MVEP-u. Budući da se iz godine u godinu povećava broj gostiju iz Ukrajine i Turske, a više nisu moguće privremene suspenzije viznoga režima ili ga je Hrvatska obvezna uvesti, odgovarajuće se pripreme, slične onima u Moskvi, provode i u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Kijevu te u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ankari i Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Istanbulu. Na sastanku je zaključeno da će se učiniti sve kako novi vizni režim ne bi bio zapreka za dolazak stranih turista u Hrvatsku. Inače, usprkos tome da većina zemalja EU već godinama provodi klasični vizni režim prema ruskim i ukrajinskim državljanima, oni u tim zemljama od 2008. godine bilježe rast turističkog prometa. Svi upiti oko viznog sustava Hrvatske prema državama izvan Europske unije, mogu se uputiti na e-mail adresu: [email protected].
Na sastanku su uz spomenute bili prisutni i načelnica Sektora za međunarodnu suradnju, Blanka Belošević, koordinator za uspostavu i razvitak Hrvatskoga VIS-a Marko Perić (MVEP), direktorica Glavnog ureda HTZ-a, Meri Matešić te predstavnici HGK-a, UHPA-e, UNPAH-a, UPUHH-a, HOK-a, OMH-a i HFHS-a.