Kategorija:
Objavljeno:
Hrvatski kampovi ove su se godine s rekordnih 15,1 milijun noćenja ili 7% više nego prošle godine svrstali na 8. mjesto u europskom kampingu, dok su po kapacitetima na 10. mjestu, a po cijeni kampiranja na 5. mjestu, izvijestili su danas iz Kamping udruženja Hrvatske (KUH) po završetku 5. kongresa hrvatskog kampinga održanom ovog tjedna, od 15. do 17. studenog, u Zadru.
Među rezultatima kampinga za ovu godinu iz KUH-a osim ukupnog rekordnog broja noćenja ističu da je najviše noćenja, 8,1 milijun, ostvareno u istarskim kampovima.
Na drugom i trećem mjestu su kampovi Primorsko-goranske i Zadarske županije s 3,1 odnosno 1,6 milijuna noćenja.
Najbrojniji turisti u kampovima bili su s 32% Nijemci, a slijede ih Slovenci s udjelom od 18%, Nizozemci s 10%, Talijani i Austrijanci sa po 9% te Česi s 5%. Hrvatskih kampista bilo je 3%.
Za hrvatsku kamping industriju važnim ističu što su ove godine dva kampa dobili prestižne međunarodne oznake "Superplatz" i "Leading Camping", i to kamp Zaton kod Zadra i porečki kamp Lanterna, dok je 12 kampova zaslužilo "Žute table" njemačkog auto kluba ADAC za kvalitetu.
U Hrvatskoj je, po podacima KUH-a, ukupno 518 kampova, od čega 268 u domaćinstvima. Ukupno u svim kampovima u jednom danu može boraviti oko 231 tisuća osoba.
Tek 20 kampova, koji čine 19% ukupnih kapaciteta, ima standard od četiri zvjezdice, dok ih tri zvjezdice ima 58 ili 35%kapaciteta.
Najveći se kapaciteti, 68%, nalaze u Istri i Kvarneru, dok je brojčano najviše kampova u Dalmaciji.
Kamping predstavlja i 25,5 % ukupnih turističko-smještajnih kapaciteta Hrvatske u kojima se ostvaruje 25% ukupnih noćenja, što tom segmentu uz još ogromni neiskorišteni potencijal daje i veću važnost za ukupne turističke rezultate.
Ističući da je za dalji razvoj hrvatske kamping ponude kvaliteta jedini ispravni put, predsjednik KUH-a Veljko Ostojić sa kongresu hrvatskog kampinga u Zadru poručio je i da se kamping za dalje uspješno poslovanje mora razvijati na održivim principima.
Za dalji razvoj kampovima trebaju i koncesije za turističko zemljište, a uz to treba rješavati i pitanja još jednog ključnog resursa pomorskog dobra, naglasio je Ostojić dodajući da je i za kampove nužno kreirati konkurentne uvjete poslovanja.
S obzirom na potražnju i potencijale potrebno je i što prije razvijati nove kampove u unutrašnjosti zemlje, u neposrednoj blizini velikih gradova, godišnju popunjenost kampova povećati na najmanje 80 dana, poboljšati investicijsku klimu u zemlji te unaprijediti komunikaciju sa tržištem i promociju kampova.
Na kongresu je istaknuto i da se u Europi u 25 tisuća kampova ostvaruje godišnje oko 375 milijuna noćenja, da se od kamping turizma godišnje zarađuje oko 15,3 milijardi eura, dok su godišnji prihodi od prodaje kampera (mobilhome) 12,4 milijardi eura.
Među rezultatima kampinga za ovu godinu iz KUH-a osim ukupnog rekordnog broja noćenja ističu da je najviše noćenja, 8,1 milijun, ostvareno u istarskim kampovima.
Na drugom i trećem mjestu su kampovi Primorsko-goranske i Zadarske županije s 3,1 odnosno 1,6 milijuna noćenja.
Najbrojniji turisti u kampovima bili su s 32% Nijemci, a slijede ih Slovenci s udjelom od 18%, Nizozemci s 10%, Talijani i Austrijanci sa po 9% te Česi s 5%. Hrvatskih kampista bilo je 3%.
Za hrvatsku kamping industriju važnim ističu što su ove godine dva kampa dobili prestižne međunarodne oznake "Superplatz" i "Leading Camping", i to kamp Zaton kod Zadra i porečki kamp Lanterna, dok je 12 kampova zaslužilo "Žute table" njemačkog auto kluba ADAC za kvalitetu.
U Hrvatskoj je, po podacima KUH-a, ukupno 518 kampova, od čega 268 u domaćinstvima. Ukupno u svim kampovima u jednom danu može boraviti oko 231 tisuća osoba.
Tek 20 kampova, koji čine 19% ukupnih kapaciteta, ima standard od četiri zvjezdice, dok ih tri zvjezdice ima 58 ili 35%kapaciteta.
Najveći se kapaciteti, 68%, nalaze u Istri i Kvarneru, dok je brojčano najviše kampova u Dalmaciji.
Kamping predstavlja i 25,5 % ukupnih turističko-smještajnih kapaciteta Hrvatske u kojima se ostvaruje 25% ukupnih noćenja, što tom segmentu uz još ogromni neiskorišteni potencijal daje i veću važnost za ukupne turističke rezultate.
Ističući da je za dalji razvoj hrvatske kamping ponude kvaliteta jedini ispravni put, predsjednik KUH-a Veljko Ostojić sa kongresu hrvatskog kampinga u Zadru poručio je i da se kamping za dalje uspješno poslovanje mora razvijati na održivim principima.
Za dalji razvoj kampovima trebaju i koncesije za turističko zemljište, a uz to treba rješavati i pitanja još jednog ključnog resursa pomorskog dobra, naglasio je Ostojić dodajući da je i za kampove nužno kreirati konkurentne uvjete poslovanja.
S obzirom na potražnju i potencijale potrebno je i što prije razvijati nove kampove u unutrašnjosti zemlje, u neposrednoj blizini velikih gradova, godišnju popunjenost kampova povećati na najmanje 80 dana, poboljšati investicijsku klimu u zemlji te unaprijediti komunikaciju sa tržištem i promociju kampova.
Na kongresu je istaknuto i da se u Europi u 25 tisuća kampova ostvaruje godišnje oko 375 milijuna noćenja, da se od kamping turizma godišnje zarađuje oko 15,3 milijardi eura, dok su godišnji prihodi od prodaje kampera (mobilhome) 12,4 milijardi eura.